Korizmeni susret Hrvatskoga nadzemlja održan je u srijedu 18. ožujka uoči blagdana svetoga Josipa. Susret je nosio naslov „Ako Boga nema“, a gost predavač bio je fra Ante Vučković.

Na početku svojega predavanja fra Ante je postavio pitanje postoji li Bog, odnosno ima li Boga.

„Moj odnos s Bogom nije nastao na pitanju ima li Boga. Kada je ovo pitanje došlo do mene, ja sam već vjerovao da Bog jest, već sam imao odnos s Bogom“ – istaknuo je predavač.

Moj odnos s Bogom tako nalikuje materinskom jeziku jer se s njim osjećamo kao kod kuće, na njemu molimo, možemo se izraziti kako god želimo. Netko tko izgradi odnos s Bogom, drugačije shvaća svijet. Ima ljudi koji drugačije shvaćaju Boga.

Moje pitanje nije „Ima li Boga?“. Moje pitanje je:
„Ako Boga nema, tko smo mi to ljudi i kako nam je živjeti?“

Velika ljudska pitanja

Postoje neka ljudska pitanja na koja mi ljudi možemo i ne moramo vjerovati:

• Otkud svemir?
• Je li svemir nastao ili je oduvijek?
• Kako je nastao život?
• Otkud informacije koje su svakoj živoj stanici potrebne da funkcionira?
• Što je to svijest?
• Tko smo mi to ljudi?
• Kako utemeljiti moral?
• Što nam je činiti?
• Kako živjeti?

Pitanja možemo samo gomilati, ali večeras trebamo napraviti misaoni eksperiment:
što bi u mom životu bilo drukčije kad Boga ne bi bilo?

Nastanak kozmosa

Bogu ne treba ništa da bi stvorio nešto. Kozmos nema božanska obilježja, njemu se ne treba klanjati, on je stvorenje. Mi smo isto tako dio kozmosa.

Ako Boga ima, on je izvan kozmosa. Nećeš ga naći u nekom dijelu kozmosa. On je i unutar kozmosa i izvan njega.

Odakle život

Znamo da život ne počinje našom odlukom. Mi ne možemo odlučiti da će sad početi proljeće. Nema informacije iza koje ne stoji neki pametni um.

Bog je izvor informacija za sva živa bića.

Tko smo mi

Bog se ne bavi pitanjem tko je on, nijedna biljka i životinja se ne bavi pitanjem tko je ona. Mi smo jedina bića u kozmosu koja se pitaju tko smo mi. Kako to da jedino mi možemo biti ono što nismo?

Sloboda se puno lakše shvaća kad pođemo od činjenice da nas je netko htio.

„Vi ste nalik ljudima kojima je gospodar od svog imanja uzeo i razdijelio.“

Što nam je činiti

Što ne želiš da drugi tebi čini, ne čini ni ti drugome.

Riječ je o svakodnevnoj praksi za koju se traži svakodnevno vježbanje. Preuzmi odgovornost. Moraš paziti na to što i kako jedeš – u duhu, u emocijama, u tijelu.

Nisi samo biće koje jede nego i biće koje može hraniti druge. Moraš balansirati između uzimanja hrane i opažanja tuđe gladi.

Moraš steći povjerenje (odnos među ljudima i prema Bogu). Ako želiš imati dobar život, moraš vjerovati Bogu.

Svijet bez Boga

Kada Boga ne bi bilo, kada bismo iz našega svijeta izbrisali Boga, ovaj svijet ne bi više bio ovakav kakvog ga poznajemo.

Ako Boga nema, ja sam najvažniji samom sebi.

Ako uklonimo Boga sa Zapada:

• nema crkava ni katedrala
• uklonili bismo glazbu, slikarstvo, književnost
• muzeji bi ostali prazni bez Boga

Znanost je nastala na pretpostavci da je svijet shvatljiv, da je tako uređen da je racionalan. Mi nikad ne bismo bili znanstvenici kad bismo računali na to da je svijet iracionalan.

Mi smo izgubili povjerenje u zakone, u jezik i metafore.

Ja ne bih bio nevjernik. Ja bih se izgubio u svijetu bez značaja i smisla. Ne bih znao kuda idem, što bih tu gdje jesam. Sve bi knjige bile ispisane slovima koja nikad nisam vidio i riječima koje ne razumijem.

Ako Boga nema, dolazi do gubitka.

„Istinski opijum za ljude je vjera u ništavilo poslije smrti.“

Poslanica Rimljanima: „Svaki će od nas za sebe Bogu dati račun.“

Razgovor s predavačem

Je li grijeh sumnjati?

Pitanje:
Je li grijeh sumnjati u samo postojanje Boga? Je li grijeh pitati se što ako Bog ne postoji? Je li to slabost naše vjere i dovodi li to same nas u pitanje?

Odgovor:
Sve ono što nam nije sjelo, dobro je da pitamo. To je jedini način da dođemo do odgovora.

Ima jedno mjesto na svijetu na kojemu ne smije biti zabranjeno nijedno pitanje, a to mjesto je hram. Hram treba biti mjesto na kojemu se traže odgovori.

Grijeh je ne pitati. Pozvani smo na to da propitkujemo kako bi naša vjera rasla.

Big Bang i vjera

Pitanje:
Kako gledati na Big Bang i teorije o nastanku svijeta?

Odgovor:
Ako je Bog istina, onda se nemamo čega bojati. U znanosti ne poznajemo istinu, samo joj se približavamo.

Bog je više od onoga što mi znamo. Kad bismo sve otkrili sutra, mi bismo stagnirali i propali.

Iako nam je apstraktno, znanost i Bog su jako blisko povezani. Naša spoznaja nije zatvorena, nema granicu.

Poruka mladima

Čitajmo knjige, rastimo u vjeri koliko god možemo – makar to bila i priča o Hajduku. Nastojmo kroz Boga sve doživljavati i prožimati, tako možemo jedni drugima širiti vjeru.